Projekt se provodi u partnerstvu s Općinom Klis.
U prostorijama Rehabilitacijskog centra Inkludo u ponedjeljak 30.10.2023. održan je Okrugli stol na temu deinstitucionalizacije, a koji je zamišljen kao razmjena iskustva neprofitnih organizacija, osoba iz javnog i civilnog sektora koji pružaju socijalne usluge na području Urbane aglomeracije Splita, ali i stručnjaka na nacionalnoj razini. Događaj je organiziran u sklopu Europskog projekta “Podrška deinstitucionalizaciji djece s teškoćama u razvoju na području Urbane aglomeracije Splita” kodnog broja:UP.02.2.2.15.0087. Cilj je bio predstavljanje aktivnosti organizacija koje izravno doprinose procesu deinstitucionalizacije, izazove s kojima se susreću te promjene koje su nastale provedbom istih.
Moderator ovog Okruglog stola bila je Jelena Šisko, specijalist rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji.
U uvodnom dijelu ovog događaja voditeljica projekta Katija Borčić predstavila je projektne aktivnosti, dosad ostvarene projektne ciljeve te informacije o deinstitucionalizaciji iz Smjernica Europske unije.
U nastavku smo putem online platforme dobili informacije o aktivnostima koje doprinose procesu deinstitucionalizacije koje provode organizacije na nacionalnoj razini. Iz Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu iz Čakovca, predsjednica Silvija Pucko naglasila je važnost rane razvojne podrške kao prevencije institucionalizaciji.
Blanka Gilja, magistra edukacijske rehabilitacije i specijalist rane intervencije iz Centra za rehabilitaciju Silver u Zagrebu, prikazala je važnost uključivanja terapijskih pasa u rehabilitaciju, ali i u svakodnevni život djece s teškoćama kao i osoba s invaliditetom.
Gđa Daniela Jelić upoznala nas je s radom Udruge Lastavica kojoj je od osnutka cilj deinstitucionalizacija djece s teškoćama, ali i još važniji cilj – prevencija institucionalizaciji. Gđa Daniela kaže da je nastanak Udruge potaknut, između ostalog, pitanjem koji si roditelji djece s teškoćama često postavlja ili o kojem promišljaju, a to je ”gdje će moja djeca kada mene više ne bude”. U nastavku izlaganja ističe: “Još 90-ih godina napisala sam projekt Život za život koji je bio odobren od Ministarstva, a 94. g. otvorila sam prvu stambenu jedinicu, dakle prvi otvoreni koraci jednoj alternativi obiteljskog života bili su još 94.”
Snježana Čatović iz Udruge Srce pohvalila je ovakvu inicijativu, umrežavanje i suradnju među srodnih udrugama. Grupne aktivnosti Udruge je navela kao najjači segment procesu deinstitucionalizacije u njihovoj organizaciji, ali i važnost kontinuiteta provođenja istih. “Mi trenutno provodimo brojne aktivnosti i projekte, ali isto tako imamo problem osigurati ugovor o najmu s gradom Splitom, kako bismo osigurali nastavak rada.”
Veronika Perić iz Centra za pružanje usluga u zajednici Maestral Split-predstojnica centra Juraj i Dobrila u Kaštelima, predstavila je usluge svoje Organizacije, pri čemu je istakla organizirano stanovanja kao najsnažniju uslugu, zahvalila gradu Splitu koji omogućuje upravo otvaranje sve više ovakvih objekata, kao i Županiji. Osvrnula se i na potrebe za usluga rane razvojne podrške i psihosocijalne podrške jer je iz godine u godinu sve više djece s razvojnim teškoćama i u Centru Maestral i dobro je znati gdje se sve obratiti za podršku i pomoć.
Predstavnik Centra Slava Raškaj istaknuo je kako rana razvojna podrška i poludnevni boravak u njihovoj organizaciji najviše doprinosi procesu deinstitucionalizacije, a vidjet će što izmjena novog Pravilnika donosi. “Kada govorimo o listi čekanja na socijalne usluge ona kao takva ne postoji jer imamo zakonsku obavezu godišnje odraditi 4 komisije gdje primamo korisnike, a odradimo i više. Terapije traju sat vremena što je do sada bilo malo drugačije jer su logopedske terapije bile 2 puta tjedno po 30 minuta.”
Predstavnica Županije Magda Vrvilo istaknula je kako su potrebe ranjivih skupina iz godine u godinu sve veće, a da je Županija jedna spona između Ministarstva i pružatelja usluga. Osvrnula se na važnost provođenja europskih projekata, pa tako i našeg projekta gdje zapravo kroz rezultate provedbe takvih projekata dobivaju povratne informacije u kom smjeru treba ići županija. “Proces deinstitucionalizacije ne bi trebao biti jedan smjer , nego tim putem trebamo učiti surađivati, izvlačiti ono najbolje da bi korisnici u potrebi bili najzadovoljniji onim što su dobili.” Predstavnica Županije osvrnula se i na dobrobit rada udruga koje na terenu detektiraju problem i kroz projekt ga direktno rješavaju, a to se dokazalo samo uslugom fizičke podrške obiteljima s dvoje i vise djece s teškoćama u razvoju, što Županija ni grad Split nisu mogli kroz zakonski okvir odobriti.
Korisnica projekta Tina Marinov izrazila je zahvalu za sve što joj je omogućeno projektom. “Ono što sam ja dobila ovim projektom je neprocjenjivo i teško mi je uopće zamisliti što će se dogoditi kada izgubimo ovu uslugu. Ja to svojoj djeci ne mogu niti reći. Toliko je stvari pokrenuto za drugu djecu upravo zato što sam ja imala pomoć. Prije naše Nore ja bih šetala sa djecom i dobivala sam komentare poput ajme jadna ona, nije jedno nego dvoje, a sada nam svi prilaze, izazovemo kod drugih radost i veselje i moja djeca su tek sada postala uključena u svoju okolinu.”
Iako je gđa. Vrvilo naglasila kako su udruge produžena ruka Ministarstvu i kao takve važan pružatelj usluga, s istim se nisu složili predstavnici neprofitnih organizacija. Svi su se složili kako većina udruga radi posao koji bi trebalo raditi nadležno Ministarstvo, a ukoliko nas žele kao partnere u pružanju usluga trebaju nas tretirati isto kao i institucije ili Centre poput Slave Raškaj ili Juraj Bonači jer će u suprotnom održivost većine udruga brzo postati upitna.
Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u Područnom uredu Split zaključila je kako bi trebalo postojati sustavno financiranje koje će omogućiti da udruge koje su prepoznate i priznate i koje se vrednuju po nekim kriterijima mogle osloniti na državu, kako bi mogle dalje djelovati, rasti i biti održive.
Na kraju smo zaključili koliko je važna naša uloga u sustavu i u državi te koliko je važna međusobna suradnja i podrška.
Zahvaljujemo se i svim drugim sudiocima ovog okruglog stola.
Vrijednost projekta i vrijednost bespovratnih sredstava je 253.887,39 EUR,a sufinancirala ga je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Okrugli stol – Deinstitucionalizacija – što, kako i zašto